(Ribes nigrum)

Izgled biljke i povijest

Crni ribiz je grmolika biljka koja dosiže visinu od 1.5 do 2 m. Potječe sa područja srednje i sjeverne Europe i sjeverne Azije. Najviše se kultivira radi plodova, no ljekovita svojstva imaju i plodovi i listovi.

Zanimljiva je povijest crnog ribiza. Postoje zapisi o korištenju ove biljke u liječenju infekcija mokraćnih puteva, proljeva i drugih probavnih smetnji. Iz Europe se proširio na britansko otočje tijekom drugog svjetskog rata. U to doba nije bilo tradicionalnog voća bogatog vitaminom C (agrumi) radi ratnih operacija. Crni ribiz je bio jedina biljka bogata vitaminom C koja je mogla rasti u tom podneblju. Nekad je bio popularan i u SAD-u, međutim uzgoj je napušten u 19. stoljeću kada je otkriveno da može prenositi biljnu bolest listova (rđu) što je predstavljalo rizik za tadašnju brzo rastuću drvnu industriju. Od 2003 je uklonjena zabrana uzgoja u većini sjedinjenih država i crni ribiz opet osvaja Ameriku, upravo zahvaljujući bogatstvu antioksidansa i vitamina C.

web3Plod crnog ribiza

Plodovi su sitne sočne bobice ljubičastocrne boje, a sasvim zrele su crne, intenzivnog mirisa te se koriste svježe ili u obliku voćnih sokova, sirupa, džema i kompota. Sok je izvor antioksidansa, i uvijek ga treba uzimati svježe cijeđenog ili jesti svježe bobice ribiza. Iskustva govore da sok crnog ribiza uspješno smanjuje povišenu mokraćnu kiselinu u krvi te djeluje protiv ateroskleroze. Vitamin C je snažno zastupljen u crnom ribizu, ima ga 250 mg u100 g bobica te čak 400 mg u100 g listova. Bobice crnog ribiza dobar su izvor minerala. Imaju diuretsko djelovanje, pomažu imunom sustavu pa su odlični u tretmanima prehlade i gripe. Sok svježih bobica pomaže u zaustavljanju proljeva i regulira probavu.

Različite aktivne tvari u plodu, listovima i sjemenkama crnog ribiza koriste se za liječenje urinarnih tegoba, upale grla, gripe, raka, alergije, reumatizma i artritisa.

Laboratorijska istraživanja potvrdila su da elementi u tragovima, vitamini i minerali sadržani u crnom ribizu djeluju sinergijski u spriječavanje zamora očiju, stresnog djelovanja na mozak te spriječavaju oksidaciju kolesterola u krvi, a doprinose i zdravlju mozga, kože i jetre. Posljednjih nekoliko desetljeća, mnoge znanstvene studije potvrdile su da tvari poput antocijana, flavonida, vitamina i minerala u crnom ribizu djeluju sinergijski u spriječavanju nastanka slobodnih oksidativnih radikala, što je glavni uzrok velikog broja bolesti poput ateroskleroze, visokog krvnog tlaka, srčanih poremećaja, moždanog udara i raka. Te tvari iz nisu prisutne u ovakvoj sinergiji u većini drugog voća. One dokazano pomažu i održavanju zdravlja i aktivnosti mozga jer mogu slobodno prolaziti unutar moždanih krvnih zila te usporavaju poremećaje izazvane starenjem. Također doprinose poboljšanju i ublažavanju simptoma kod neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti, demencije i poremećaja raspoloženja.

Vitamin C ima ulogu u nastanku kolagena, koji je odgovoran za zdravu kožu i mišiće. Trebamo ga unositi redovito jer ga

naš organizam ne može sam proizvesti, a u organizmu nakon unošenja ostaje svega nekoliko sati. Svježi crni ribiz sadrži iznimno visoku količinu vitamina C i antocijana. Antocijani produljuju zadržavanje vitamina C i E u organizmu.

web1

Univerzitet u Helsinkiju dokazao je da antocijani i fenolne kiseline iz crnog ribiza uspješno inhibiraju bakterijsku aktivnost Salmonele i Escherichie colli, a u isto vrijeme poboljšavaju aktivnost Lactobacillusa, koji je poželjan stanovnik našeg probavnog sustava.

Bormann i suradnici su 1993 dokazali da koncentrat crnog ribiza aktivira središnji živčani sustav u čovjeka.

Antocijani i flavonidi potiču cirkulacije i olakšavaju tegobe kod varikoznih vena, smanjuju krhkost kapilara, razrijeđuju krv i potiču otpuštanje vazodilatatora. Time reguliraju krvni tlak i poboljšavaju opskrbljenost središnjeg živcanog sustava krvlju. Glukokinin pronađen u crnom ribizu ima mogućnost sniziti nivo šecera u krvi.

Također je dokazano inhibitorno djelovanje na enzim monoamino-oksidazu (MAO), što znači da crni ribiz djeluje i antidepresivno.

Komercijalni voćni sokovi crnog ribiza dobivaju se iz koncentrata tako da NE SADRŽE većinu ljekovitih tvari koja se nalazi u svježem plodu. Stoga treba uvijek koristiti svježe sezonske plodove ili sok dobiven njihovim cijeđenjem.

List crnog ribiza

List crnog ribiza bere se u travnju i svibnju. Vrlo je efikasan protiv reume, alergijskih stanja i proljeva. Listovi sadrže puno tanina pa infuz mozemo koristiti kao adstringens kod kožnih infekcija i rana.

Izvor su cineola, a od minerala sadrže kalij, kalcij, natrij, fosfor, magnezij, željezo i bakar, te tanine, bioflavonide, pektine, antocijane i manje kolicine etericnih ulja.

Pupoljci su bogati flavonidima i organskim kiselinama. Za pupoljke crnog ribiza navodi se djelotvornost kod adenoma prostate, astme i enfizema, alergijskih bolesti i artritisa. Primjenjuje se u obliku gemo-tinktura.

Infuz se pije prije svakog jela, a kod alergija se mora popiti ujutro nakon buđenja. Kuhanje i stavljanje u vrelu vodu uništava veći dio vitamina C.

Listovi, pupoljci i plodovi posve su sigurni za korištenje.

Najbolje je koristiti pripravke dobivene iz svježeg lista crnog ribiza poput integralnih otopina. Takvi pripravci sadrže sve aktivne sastojke kao kad biljka raste u prirodi.

Svojim antiinflamatornim i antireumatskim svojstvima može vrlo brzo i efikasno ublažiti bolove u zglobovima.Također sadrži silikate poznate po svojim remineralizirajućem i restrukturirajućem djelovanju na koštano tkivo. Preparati su indicirani kod problema sa zglobovima poput početnog i uznapredovalog osteoartritisa, otežanog pokretanja zglobova, napetosti i boli u tetivama, reumatskih bolesti te kod sistemskih upalnih oboljenja. Vrlo povoljno djelovanje iskazuje kod alergijskih stanja otpornih na liječenje klasičnim preparatima protiv alergije.

Napisao:

Valter Ajman, dr.med. fitoaromaterapeut