(Aesculus hippocastanum L.)

Opis biljke

Divlji kesten jedno je od najrasprostranjenijih stabala u parkovima diljem svijeta. U visinu naraste do 25 metara, bogate krošnje koja daje duboki hlad tijekom ljetnih mjeseci. Porijeklom potječe sa područja Balkana (Bugarska, Grčka), a potom je uzgojen i u ostalim krajevima Europe. Listovi su sastavljeni od 5 do 7 liski dugih oko 15 cm, dok cvjetovi rastu u grozdovima i bojom variraju od bijelih do ružičastih. Plod je velik okrugao, zelene boje, izgledom poput bodljikavog tobolca, a u sebi sadrži dvije do tri smeđe sjemenke koje nazivamo divljim kestenima.

Sastav

Plodovi su gorkastog okusa obavijeni čvrstom smeđom ovojnicom i sadrže puno škroba i lipida poput svih drugih sjemenki iz kojih se mora razviti nova biljka. Od aktivnih tvari sadrži heterozide flavonola i do 30 različitih saponozida koje jednim imenom nazivamo escin. Ovojnica ploda sadrži tanine i proantocijanodole, dok kora drveta sadrži kumarine i tanine. U fitoaromaterapiji koristimo koru i plod.

divlji kesten

Djelovanje

Meta-analize i pregled randomiziranih dvostruko slijepih kontroliranih studija dokazali su da su ekstrakti divljeg kestena učinkoviti u tretmanima kronične venske insuficijencije – pojačavaju otpornost i elastičnost i smanjuje propusnost krvnih žila. Tradicionalna primjena podudara se s dokazima koje su potvrdile i studije – venska kongestija, proširene vene, teške, bolne i otečene noge, hemoroidi i edem prostate. Pripravci imaju i protuupalno djelovanje.

Glavnom aktivnom tvari smatra se escin, no za djelovanje je potrebna sinergija escina i proantocijanodola. Ukoliko se prije ekstrakcije ukloni ovojnica ploda, tada ekstrakt ne sadrži proantocijanodole pa mu je učinkovitost značajno umanjena. Ekstrakti se standardiziraju na sadržaj escina kojeg ima 15 do 20%.

Pripravci

Na tržištu se nalaze pripravci za unutarnju i vanjsku pimjenu. Pripravke za vanjsku primjenu vidimo uglavnom u obliku masti i gelova. Od pripravaka za untarnju primjenu po svojoj djelotvornosti izdvajaju se SIPF i EPS otopine radi cjelovitog sadržaja aktivnih tvari u svom sastavu. Ekstrakti divljeg kestena dolaze i u obliku tinktura i tabletiranih pripravaka.

Kontraindikacije

Budući da plod divljeg kestena sadrži puno saponina, pripravke ne bi trebalo nanositi na oštećenu kožu radi iritirajućeg djelovanja.

Ne preporučuje se korištenje tijekom trudnoće i dojenja.

Pripravke se ne smije uzimati oralnim putem kod poremećaja zgrušavanja krvi zbog inhibitornog djelovanja na lipooksigenazu u trombocitima, kao i na sposobnost agregacije trombocita.

Interakcije s lijekovima i drugim biljnim pripravcima

Pripravke divljeg kestena ne smije se primjenjivati zajedno s lijekovima koji sadrže acetil-salicilnu kiselinu (Aspirin) kao ni sa antikoagulansima zbog djelovanja na trombocite.

Sinergijski učinak na venski sustav postiže se zajedničkom primjenom sa ekstraktima hamamelisa, vinove loze i žutog kokotca.

Zakonska regulativa

Budući da se radi o sigurnoj biljci za dugotrajnu primjenu što je i poželjno kod problema s venskim sustavom, vrlo je neobično da se pripravci divljeg kestena za oralnu primjenu ne nalaze na listi dozvoljenih biljnih vrsta u dodacima prehrani. Za stavljanje na tržište potrebno je proći postupak notifikacije pri Ministarstvu zdravlja.

divlji kesten

Napisao:

Valter Ajman, dr.med., fitoaromaterapeut

 

 

Izvor:

  1. Max Wichtl: Herbal Drugs and Phytopharmaceuticals
  2. Stribor Marković: Fitoaromaterapija
  3. Simon Mills & Kerry Bone: The Essential Guide to Herbal Safety
  4. Francis Brinker: Herb Contraindications & Drug Interactions