Proljeće u kuhinji – šparoge, maslačak, kopriva

Proljeće u kuhinji – šparoge, maslačak, kopriva

Proljetna hrana iz prirode – zdrave proljetne biljke

Proljeće je doba u kad se priroda budi. Taj prirodni ciklus ne zaobilazi ni ljude. Vidljive su sezonske promjene u metabolizmu, razine hormona se mijenjaju i sukladno tome, javlja se potreba za prilagodbom prehrane i načina života. Proljeće je idealno vrijeme za detoksikaciju organizma, pojačanje fizičke aktivnosti i uskladenje prehrane sa potrebama organizma. Ovo je doba kad nam se biljke iz prirode nude u svojem najkvalitetnijem izdanju – u vidu mladica ili klica punih zdravih hranjivih tvari i antioksidansa. Proljeće obiluje mladim biljkama koje imaju snažno pročišćavajuće djelovanje. To su u prvom redu divlji radić (maslačak) i šparoge. Obje biljke sadrže gorke tvari koje djeluju stimulativno na jetru, potičući lučenje žuči i detoksikaciju, kao i na bubrege. Listovi maslačka beru se prije cvatnje i pripremaju se kao proljetna salata. Šparoge se trebaju prokuhati ili popržiti desetak minuta, a tradicionalno se pripremaju na salatu ili uz frigana jaja.

maslačak Maslačak (Taraxacum officinale) je trajna samonikla biljka sa snažnim vretenastim korijenom, perastim listovima i zlatnožutim cvjetovima kojima krasi livade, polja i puteve. Vrlo je cijenjen u prehrani kao „divlji radić“ sa ukusnim, gorkastim listovima koji se izvrsno uklapaju u svaku salatu, naravno, ukoliko su ubrani prije cvatnje. Ljekovito djelovanje ima korijen maslačka koji je vrlo snažno i duboko ukopan u zemlju. Vadi se prije cvatnje kada ima najveću koncentraciju ljekovitih tvari. Korijen u proljeće sadrži više kalija, dok na jesen sadrži više inulina (oko 40%). Izvađeni korijen može se konzumirati svijež tako da se nariba u salatu ili ocijedi u sok. Može se i sušiti. Ljekovito djelovanje imaju i listovi maslačka. Oni imaju uglavnom diuretsko djelovanje, dok korijen, uz blaže diuretsko, ima i mnogo snažnije djelovanje na pražnjenje žučnog mjehura. Uz to potiče i stvaranje žuči u jetri, popravlja apetit i olakšava želučane tegobe. Stoga se uz koprivu, maslačak s opravdanjem u narodu smatra biljkom koja pročišćuje krv. Oprez je potreban kod prisustva žučnih kamenaca, upala i karcinoma žučnog mjehura i gušterače. Maslačak se ne preporučuje kod akutnih upala želučane sluznice i aktivnog čira na dvanaestopalačnom crijevu,  kao ni kod osoba osjetljivim na ovu biljku. Treba izbjegavati konzumiranje pripravaka maslačka kod terapije litijem.

 

Šparoga (Asparagus officinalis) je izvanredno nutritivno balansirana biljna namirnica, što nam potvrđuje i njen sastav. Vodeći je prirodni izvor folne kiseline koja je neophodna za razvoj crvenih krvnih stanica, rast i razvoj organizma i spriječavanje razvoja bolesti jetre (150 grama namirnice sadrži 60% preporučene dnevne doze folne kiseline). Bogatstvo nutrijensa, vlakana i vrlo mali sadržaj natrija kao i niska kaloretska vrijednost čine šparoge mudrim izborom u prehrani svake zdravstveno osvještene osobe.

šparoge

 

Šparoge:

  • su niske kaloretske vrijednosti (svega 35 kcal u 150 g)
  • ne sadrže masti niti kolesterol
  • imaju vrlo malu količinu natrija
  • su kvalitetan izvor vlakana (3 g na 150 g šparoga)
  • su bogat izvor folne kiseline
  • su izvor vitamina A i svih vitamina B vitaminske skupine (najviše B1 i B6)
  • su jedan od najbogatijih izvora rutina (pojačava stijenku kapilara i štiti ih od oštećenja)
  • sadrže glutation (antioksidans sa antikancerogenim djelovanjem)
  • sadrže kalcij, željezo, magnezij i bakar

 

Šparoge su višegodišnje biljke iz porodice ljiljana. Samonikle rastu u području mediterana i to na livadama, u kršu i kamenjaru, uz puteve i živice.

Ime joj dolazi iz grčkog jezika a u prijevodu znači podanak. Divlje šparoge u prirodi rastu u rano proljeće, dok kultivirane nalazimo u trgovinama tijekom cijele godine. Šparoge su poznate još iz doba antike, gdje su se koristile u prehrambene svrhe, uz spoznaju da imaju i ljekovito djelovanje.

Nakon branja potrebno ih je čuvati na hladnom mjestu jer vrlo brzo gube na kvaliteti svog sastava. U vlažnom se okruženju mogu čuvati do tri dana u hladnjaku. Najviše vitamina i minerala nalazi se u kori šparoge. Pripremati ih se može na razne načine, ali najkvalitetnije su svježe ili što manje termički obrađene (kuhanje na pari). Na taj se način sačuva njihova hranjivost.

Šparoge potiču lučenje mokraće (prirodni diuretik) i daju mokraći neugodan, vrlo intenzivan miris nekoliko sati nakon konzumacije.

Mlada kopriva (Urtica dioica) izvrstan je izvor minerala i vitamina. Djeluje prvenstveno na bubrege potičući izlučivanje mokraće, što olakšava izbacivanje štetnih tvari iz organizma. Kopriva je bogata i željezom čime je nezaobilazna u tretmanima slabokrvnosti (anemije). Mlade listove koprive ne treba kuhati već samo obariti vrelom vodom, a zatim se mogu pripremiti na različite načine – sa krupmirom poput blitve, na salatu itd. Pripravci korijena koprive djeluju i protiv upalnih stanja prostate te smanjuju adenom prostate prvog i drugog stupnja.hren

Korijen hrena (Amoracia rusticana) najbolji je u proljeće. Djeluje povoljno na dišni sustav tako da smanjuje otok sluznice kod upala i olakšava iskašljavanje. Ima protubakterijsko i protuvirusno djelovanje. Potiče opći metabolizam čime ubrzava trošenje masnoća. Glavna aktivna tvar u korjenu hrena je alil izotiocijanat koji je odgovoran za nadraživanje sluznice očiju i nosa, stoga ima povoljno djelovanje kod hunjavice i sinusitisa jer razrijeduje sluz koja se potom puno lakše kreće i drenira iz sinusa i nosne šupljine.

Mladi luk (Allium cepa) takoder djeluje kod dišnih poremećaja, a osim toga koristi se i kod dijabetesa kao i za regulaciju kolesterola. Luk sadrži više od stotinu spojeva sumpora od kojih su neki iznimno neobičnih i složenih struktura. U tijeku su istraživanja o flavonidima iz luka i
njihovom djelovanju na spriječavanje rasta stanica zloćudnih tumora.

U proljece niču i rastu i sve druge biljke, stoga je ovo najidealnije vrijeme za
konzumaciju većih količina svježeg sezonskog povrća. Ono ce nadomjestiti organizmu sve
potrebne tvari koje nisu bile unošene tijekom zimskog perioda.

 

Napisao:

Valter Ajman, dr.med.

fitoaromaterapeut