Stres naš svagdašnji
Radna okruženja u većini uredskih prostora nisu ergonomski osmišljena, što bitno utječa na fizičko, emotivno, mentalno i duševno zdravlje zaposlenika. Pridodajući tome prirodu posla koja može biti „napeta“ do krajnjih granica, stvoreni su uvjeti za razvoj stresa, a time i poremećaj rada pojedinih organa koji su prvi u dodiru s okolinom. Tu mislimo na oči, dišni sustav, kosti i mišiće, kožu i naravno, psihu zaposlenika. I dok je fizički stres posljedica lošeg ergonomskog dizajna radnog okruženja, mentalni i emotivni stres posljedica su visokih očekivanja kao i loših međuljudskih odnosa na poslu.
Pomoć kod fizičkog stresa
Uredski je posao vezan uz monitore. Utjecaj na oči manifestira se zamorom vida, pečenjem očiju, crvenilom, a ukoliko i dalje nastavimo gledati u monitor može doći do nastanka glavobolje i kočenja mišića vrata. Da bi umanjili vizualni stres, monitor bi trebalo biti udaljen barem 50 do 75 cm od očiju. 
Stručnjaci savjetuju korištenje tamnih slova na svijetloj podlozi kao i nagnutost monitora na način da je gornji rub monitora nešto dalje od očiju, od donjeg ruba. Rasvjeta u prostoriji mora biti adekvatna kao i blokada svjetlosti koja ulazi kroz prozor i dodatno opterećuje gledanje u monitor. Tijekom rada, svakih desetak minuta treba odmoriti oči pogledom u daljinu na nekoliko minuta, primjerice u zelenilo u okruženju (stabla, park), u more ili ambijent koji djeluje opuštajuće i izaziva ugodne i pozitivne misli i emocije. Monitor su nekada zračili pa je bila potrebna i adekvatna zaštita. Današnji tanki LCD monitori ne otpuštaju štetno zračenje u okolinu, ali ljudi još uvijek vole imate razne predmene (biljke, filtere) koji imaju sposobnost apsorpcije ili blokiranja zračenja, jer to stvara pozitivan osjećaj zaštićenosti.
Izvođenje laganih vježbi u samom uredu u trajanju od nekoliko minuta značajno može relaksirati tijelo; lagano kruženje ramenima, ručnim i nožnim zglobovima kao i istezanje. Izlazak tijekom pauze za marendu ili ručak potiče cirkulaciju, relaksira tijelo i um i daleko je zdraviji odabir od sjedenja u uredu.
Aromaterapijom protiv mentalnog i emotivnog stresa
Emotivni i mentalni stres možemo umanjiti korištenjem eteričnih ulja. Najbolje ih je koristiti putem difuzera. To su električni uređaji koji raspršuju hladna eterična ulja u atmosferu oko nas. Nedostatak mirisnih lampica je što se ulja griju do temperature isparavanja, čime se mijenja njihova kemijska struktura i terapeutska učinkovitost. Uz to, uvijek postoji opasnost od otvorenog plamena, a potrebno je paziti i na razinu vode u lampici.
Koja ćemo eterična ulja koristiti najviše ovisi o efektu koji želimo izazvati. Eterična ulja ljekovite lavande, rimske ili njemačke kamilice, citrusa bergamota, mandarine ili naranče djeluju opuštajuće na psihu, a posljedično i na fizičko tijelo čovjeka. Daju osjećaj ugode čime mozak potiskuje negativne emocije i one padaju u drugi plan. Ne treba pretjerati sa brojem kapi kamilice kako ne bi izazvala osjećaj pospanosti.
Ukoliko želimo potaknuti um na razmišljanje, bistrinu i pojačati budnost i protok informacija, koristiti ćemo stimulirajuća ulja. To su ulja eukaliptus, paprena metvica, limun, ružmarin, đumbir. Navedena ulja su ona koja se najčešće koriste, no na tržištu postoji više od 400 vrsta i kemotipova eteričnih ulja, i svaka osoba za sebe može pronaći baš ono ulje koje mu po mirisu najbolje odgovara, bilo da se želi postići smirenje ili poticanje uma na rad. Ulja se mogu koristiti pojedinačno ili se međusobno miješaju u sinergije prema individualnom ukusu i potrebama svake osobe.
Ukoliko dođe do naglog nastanka stresa ili emotivnog šoka, najbolje je nakapati dvije kapi timijana (kemotip timol) na dlanove ruku nekoliko puta duboko udahnuti. Timijan je izrazito antistresno ulje.
Eterična ulja možemo koristiti i na fizičkoj razini. Laganim utrljavanjem mješavine petitgraina gorke naranče u nekom baznom ulju u područje ramena, vrlo će brzo dovesti do opuštanja zgrčenih mišića.
Uz gore opisana djelovanja, određena eterična ulja imaju izrazita protumikrobna svojstva. Najpoznatija su ulja čajevca, ravensare, niaulija i eukaliptusa. Tijekom sezone gripe i viroza ova će ulja spriječiti širenje infekcija unutr radnog okruženja. Difuzere sa eteričnim uljima koja isparavaju sve češće možemo vidjeti u dječjim vrtićima, školama i uredima.
Ljekovito bilje
Uz eterična ulja, za opuštanje i relaksaciju možemo posegnuti i za ljekovitim biljem. Pripravci pasiflore, matičnjaka ili valerijane držati će osobu smirenom i sabranom tijekom cijelog radnog dana. Gospina trava djelovati će kod osoba koje su razvile depresivne simptome. Najbolje je uzimati pripravke dobivene iz svježe biljke, primjerice cjelovite otopine ljekovitog bilja (SIPF pripravke), budući da sadrže neusporedivo veću količinu aktivnih tvari od sušenog i kuhanog bilja u obliku čajeva ili tableta.
Valter Ajman, dr.med. fitoaromaterapeut
